Kratka povijest Reda

Kratka povijest Reda

Prvi i glavni utemeljitelj Reda pavlina je sv. Pavao, pustinjak iz Egipta iz IV. st., koji se kao mladić, uslijed Decijeva progonstva, sklonio u pustinju i u njoj proveo cijeli život u molitvi, pokori i kontemplaciji. Sv. Jeronim ga opisuje kao prvog pustinjaka. Sv. Pavao nije osnovao pavline riječju ili pismom, već prije svega primjerom i načinom života. Pavao je bio uzor u koji su se ugledali te ga i nasljedovali pustinjaci raspršeni po šumama južne Mađarske i središnje Hrvatske. Pustinjaci su bježali od ispraznog načina života te su provodili život u osami, u samoći s Bogom. Odatle će poteći i geslo pavlinskog Reda: Sam sa samim Bogom!

Za osnutak pavlinskog Reda vrlo je zaslužan pečujski biskup Bartolomej, koji je 1215. g. u podnožju gore Mečeka u Mađarskoj dao sagraditi crkvu sv. Jakova Apostola i uz nju samostan. On je napisao i prve upute za zajednički život pustinjaka.

Ostrogonski kanonik Euzebije okupio je raspršene pustinjake, a za nastalu zajednicu zamolio je pravilo sv. Augustina.

Kardinal Gentilis de Monte Florido, legat pape Klementa V., dekretom Qui saecularia 13. prosinca 1308. g. dao je pustinjacima - pavlinima pravilo sv. Augustina. Ovaj se datum smatra službenim početkom Reda pavlina.

Pavlinski je Red svečano potvrđen za sve krajeve i na svim područjima gdje je bilo pavlinskih zajednica bulom Per sancte contemplationis studium, koju je objavio papa Ivan XXII. u Avignonu 16. studenog 1328. Potvrdu su svojim bulama obnavljali pape Klement VI. i Urban V. 



Kratka povijest Reda

Pavlini u Hrvatskoj 1244.-1786.

Prvi pavlinski samostani među Hrvatima nastali su puno prije formalne potvrde Reda. Najstariji je samostan u Dubici iz 1244. g. Slijede samostani u Remetama kod Zagreba (1272.), Bačkom Monoštoru (1282.), samostan Bl. Djevice Marije u podnožju Učke, kraj Čepićkog jezera (1287.), Slankamenu (1294.), Garić (1295.).



Kratka povijest Reda

 

 

Samostan u Remetama prvo je i najstarije pavlinsko Marijansko svetište.

Tijekom XIV. st. nastaju samostani u Donjoj Bukovici (1301.), samostan sv. Petra u Zlatu na Petrovoj Gori (1303.), Gvozd kraj Modruša (1348.), Turan kod Udbine (1364.), Streza kod Bjelovara (1374.), sv. Jelena u Čakovcu (1375.), sv. Jelena kod Senja (1390.).



Kratka povijest Reda

Grof Herman Celjski podiže samostan u Lepoglavi 1400. g., a Katarina Frankopan utemeljuje samostan u Kamenskom kod Karlovca 1404. g.

1412. g. nastaju samostani u Crikvenici i u Dobroj Kući kod Daruvara.

Od poznatijih samostana valja još spomenuti samostane u Novom Vinodolskom (1453.), Sv. Petru u Šumi (1459.), Štrigovi (XV. st.), Sveticama kod Ozlja (1627.), Križevcima (1667.).

Na terenu Hrvatske pavlinski su samostani bili podijeljeni na dvije provincije: hrvatsku i istarsko-vinodolsku provinciju.



Pavlini su se brzo proširili našim krajevima. Glavni su razlozi tome: uzoran redovnički život, strogoća i nutarnja stega, domoljublje, a kasnije i visoka naobrazba.

Tijekom više od pet stoljeća svoga života i djelovanja u Hrvatskoj, gotovo da i nema područja ljudskog života u kojem pavlini nisu ostavili duboki i neizbrisiv trag. Mada su svi pavlinski redovnici živjeli skromnim i strogim životom, bogatstvo duha očituje se u predivnim samostanima i crkvama koje i danas svjedoče o njihovoj ljubavi prema Bogu i vlastitome narodu. Ne može se govoriti o baroku u Hrvatskoj, a da se ne spomene pavlina i slikara Ivana Rangera i pavlinsku školu. Doprinos razvoju našeg jezika dao je pavlin Ivan Belostenec svojim rječnikom Gazophilacium. Vrhunski skladatelj među pavlinima bio je Amando Ivančić. Pavlini su utemeljili i prvu javnu gimnaziju u kontinentalnoj Hrvatskoj, u Lepoglavi.  Nenadomjestljiv je doprinos pavlina razvoju školstva, književnosti, kiparstva, stolarstva, medicine, poljoprivrede...

Car Josip II. ukida pavline 1786. g. Tom odlukom ugašeni su svi pavlinski samostani u Hrvatskoj. Taj događaj opisuje stihom A. Šenoa u Fratarskoj oporuci.

Djelovanje pavlina među Hrvatima teško je sažeti u nekoliko redaka. Tragovi ove slavne povijesti vidljivi su i danas u sačuvanim objektima, umjetničkim djelima, knjigama, arhivskoj građi. Više informacija o povijesti i djelovanju pavlina moguće je pronaći u zborniku radova i katalogu izložbe Kultura pavlina u Hrvatskoj: 1244-1786.

Dekretom cara Josipa II. nisu ukinuti samostani izvan Austro-Ugarske te je zahvaljujući tome Red preživio u današnjoj Poljskoj. Nakon gotovo dvije stotine godina, pavlini su se ponovno vratili u Hrvatsku, u svoj samostan Kamensko kod Karlovca.



PAVLINI

Dobrodošli na web stranicu Hrvatske pavlinske provincije. Ovdje možete pronaći ponešto korisnih informacija o pavlinima u Hrvatskoj.

Kontakt

Ukoliko niste uspjeli doći do željene informacije, slobodno nas kontaktirajte putem kontakt obrasca (na stranici: Naše adrese).